ŠTO UČINITI AKO SRETNETE NUTRIJU? Imamo odgovor, ravnatelj ZOO-a i veterinar objasnili kako je i zašto dospjela u grad

Ilustracija, foto: Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL

Sve više građani primjećuju i dojavljuju kako su na ulicama grada vidjeli životinje poput nedavno viđene nutrije u Prečkom, koja je izazvala veliku pozornost javnosti, ponajviše jer nitko nije bio siguran o kakvoj je životinjskoj vrsti riječ.

Srijedom se bavimo ekologijom, a tim povodom za portal Zagreb.info ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok pojasnio je kakav je ekosustav grada, utječe li pojačana izgradnja na dolazak životinja u grad, ali i što trebamo činiti kako bi isti zaštitili. Veterinar Zoološkog vrta grada Zagreba Jadranko Boras otkrio nam je pak sve o ‘tajanstvenoj’ nutriji, ali i drugim životinjskim vrstama koje žive u gradu i njegovoj okolici.

Koliko gradnja stambenih zgrada, parkinga, isl utječe na ekosustav u gradu? 

“Zagreb je jedna od europskih metropola koja je uspjela najbolje očuvati svoju biološku raznolikost. Budući da obuhvaća od podsljemenske zone preko mnogobrojnih šuma, parkova, potoka i jezera do Novog Zagreba koji se naslanja na Savu, Zagreb je dom velikom broju životinjskih vrsta – od srna, jazavaca i divljih svinja do šišmiša, zmija i riba. Važno je da se stambeni objekti grade u skladu s urbanističkim planom, a da zgrade koje imaju dosta staklenih površina, vode brigu o zaštiti ptica od kolizije sa staklom. Kako bismo educirali građane o tome kako zaštititi ptice, od 2016. godine sudjelujemo u projektu Siguran let ( https://zoo.hr/siguranlet/ ). Za neke životinje kažemo da su se urbanizirale, primjerice lisicu i ježa. Te su životinje našle korist u suživotu sa čovjekom, pa nastanjuju mjesta u blizini ljudi kako bi lakše došle do hrane. Jednostavnije im je raskopati plastičnu vrećicu s prehrambenim otpadom ljudi, nego se pomučiti oko pronalaska hrane u prirodi.


Na koji način je razvoj grada, njegove infrastrukture, utjecao na životinje?

Životinje u gradovima najviše ugrožava promet, tj. činjenica da se prometnice križaju s njihovim putovima. Zbog toga građane pozivamo na oprez pri vožnji kroz dijelove grada gdje znamo da živi velik broj životinja. Žao nam je kad pod kotačima automobila stradavaju srne, ježevi, žabe… Neke terenska ekipa Skloništa za nezbrinute životinje uspije dovesti u oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba, pa ih uspijemo spasiti, no nekima pomoći nema”, pojašnjava nam ravnatelj Skok.

Nedavno je u Prečkom snimljena nutrija. Veterinar Zoološkog, Damir Boras, pojasnio nam je sve što treba znati o njoj.

“Nutrije su invazivna vrsta. Ta je životinja u Europu stigla iz Azije. U posljednjih dvjesto godina diljem Europe bile su farme nutrija gdje su se one uzgajale zbog krzna. Te su farme zatvarane krajem prošlog stoljeća. Neke su nutrije same pobjegle u prirodu, a postoje i slučajevi da su ih na slobodu puštali i vlasnici farmi. Nutrije su se odlično snašle u prirodi europskih zemalja. Kao i dabrovi, vole tekućice, ali za razliku od njih, nastanjuju i stajačice”, pojašnjava.

Je li normalno vidjeti ovu životinju u gradu, je li njeno ponašanje normalno?

“Nutrija uočena u Zagrebu normalno se ponaša i vjerojatno je bila u potrazi za hranom.

Tijekom ovog dijela godine nema izdanaka biljaka kojima bi se nutrija hranila, pa je vjerojatno obrok tražila u prehrambenom otpadu ljudi.”

Što bi trebali učiniti građani ako ju uoče?

Posebnog savjeta što da ljudi čine kada je uoče, nema. Najbolje je da je puste da ona ide svojim putem. Riječ o životinji koja živi u skupini, pa možemo pretpostaviti da u blizini ima društvo.

Trgovina svim invazivnim vrstama u Hrvatskoj je zabranjena, pa tako i nutrijom. Naime, invazivna vrsta životinje može loše utjecati na autohtone vrste životinja, pojašnjava na veterinar Boras.

Što bi savjetovali građanima, kako svojim ponašanjem utjecati na održivost ekosustava kakav je danas?

“Zagreb je održiva metropola, dakle, razvija se štiteći bogatstvo svoje biološke raznolikosti. Svaki pojedinac može doprinijeti njezinu očuvanju. Može se racionalno koristiti osobnim prijevozom, svoje dvorište ili balkon može uključiti u Zelenu mrežu, tj. čuvati biološku raznolikost životinja koje tamo obitavaju – od kukaca do ptica, i može saditi više živih ograda kako bi se u njima ptice gnijezdile. Također građane pozivamo na odgovorno držanje kućnih ljubimaca. Svjedoci smo da neki psi u podsljemenskoj zoni natjeravaju i napadaju divljač, a populaciju mačaka dobro je kontrolirati jer utječu na ptičji fond. Prirodu Zagreba dijelimo sa životinjama i toga moramo biti svjesni. Poštujući biljne i životinjske vrste u gradu radimo dobro na duge pruge i za same sebe, među ostalim, čuvamo i vlastito zdravlje”, pojasnio je ravnatelj Zoo-a Damir Skok.

Komentari