PLAHE, ALI KOMPLICIRANE: Zagrebački ZOO već 64 godine nema žirafe. Saznali smo kad bi se čarobne životinje opet mogle pojaviti!

Foto: Piqsels/Ilustracija

Sjećate li se davne 1957. godine kada je u zagrebačkom Zoološkom vrtu uginula posljednja žirafa? Sada je već prošlo 64 godine od kad ova “mitska stvorenja” ne krase ovaj predivan vrt. No prošlog vikenda tema je opet postala aktualna, jer se snima pjesma koja će biti svojevrsna himna zagrebačkog ZOO-a u suradnji Zlatana Hrle, Renate Končić Minee i Ane Rucner.

Nazvali smo ravnatelja Zoološkog vrta, Damira Skoka koji nam je otkrio vrlo zanimljive detalje o himni kojoj se jako raduje, dolasku žirafa, ali i problemima s kojim se trenutno susreću.

“Zaista je prekrasno surađivati s ovim glazbenicima, a ovu divnu pjesmu ćemo danas predstaviti javnosti na YouTube kanalu iako još nema spota. Ana i Renata su tu domaće puce odrasle uz rub Zoološkog vrta. Već godinama razmišljamo kako bi zgodno bilo imati zaštitnu pjesmu i upravo želimo da je fokus javnosti na tome”, započinje naš razgovor Skok i dodaje kako su se glazbenici odrekli svojih tantijema ne bi li prihodi od pjesme išli za financiranje gradnje afričke savane, na kojoj će za nekoliko godina biti smještene zagrebačke žirafe. Kako kaže, u ovo vrijeme pandemije i potresa koji je pogodio našu metropolu, svaka je kuna dobrodošla.

“Spriječile su nas katastrofe: Covid i potres”


No bez obzira na navedenu pjesmu, ravnatelj kaže kako se oduvijek razmišljalo o dolasku žirafa.

“Mi imamo gotov projekt, maketu buduće afričke savane koja je izložena na Zebrinom trgu, ali i procjenu troškova. O žirafama se razgovaralo već duže vrijeme, te smo krenuli sa izgradnjom vučje nastambe, a tamo gdje je ona sada, tamo je predviđena prilazna cesta za izgradnju te afričke savane. No covid 19 i potres su nas zaustavili. Upravo je ta nastamba preduvijet da bi opće započeli s radovima koji bi u potpunosti bili financirani od strane ZOO-a i Grada Zagreba”, pojasnio je naš sugovornik.

Rekao je kako imaju pune ruke posla, a trenutno imaju u planu obnoviti kanale i I. maksimirsko jezero, nove nastambe za medvjede. Važno je podsjetiti kako ZOO nije radio punih 47 dana što broji i velike gubitke. No zbog svih katastrofa koje su nas zadesile, nastavlja Skok, nisu mogli puno ulagati, pa su se izvan plana našle i veće investicije poput vučje nastambe.

Nekada na periferiji, danas u Centru

Zoološki vrt nekada se nalazio na periferiji grada, a danas se nalazi u samome Centru što uvelike stvara problem u proširivanju samog vrta.

“Proširivanje je gotovo nemoguće, no nama je fokus zadnjih godina u tome da budemo sretni i ponosni na svoj vrt i da ga sredimo na taj način. Pogledate li park šumu Maksimir, sasvim je jasno da se tu ne možemo širiti. No u nekom dugoročnom planu bio je planiran savanski park na Opatovini, gdje bi bili veliki sisavci, ali to nam sada nije u fokusu, već se želimo pobrinuti za nastambe s kojima trenutno nismo zadovoljni. Sve u svemu, po završetku nastambe za vukove, krećemo s onom za žirafe.”

Žirafe su mnogima vrlo zanimljive životinje, ali uz to su i vrlo komplicirane. A da su posebne životinje dokazuje činjenica kako mogu težiti i do 900 kilograma, a njihovo srce teži i do 12 kilograma.

“Riječ je o velikoj životinji. Kada pogledamo njihovu ukupnu težinu i dužinu vrata njihovo srce i treba biti nešto jače. Iako se 12 kilograma čini jako bombastično, to je ustvari normalna težina”, kaže Skok.

Žirafe su čarobne, ali komplicirane životinje

Na pitanje kakve su žirafe životinje, jesu li jednostavne ili komplicirane te kako se s njima odnositi Skok nam je rekao kako postoji stručan tim ali i stručno usavršavanje, a timaritelji i stručna služba brinu o svakoj vrsti životinja.

“Žirafa je specifična u smislu prehrane, jer je to životinja koja brsti lišće, pa je stvarno nužno da im se to osigura. Nije uobičajena prehrana kao kod antilopa, već je mnogo složenija. One vole suptilan i ležeran pristup, ne vole nagle pokrete, no bez obzira na to, s žirafama se može uz trud i strpljenje stvoriti prisan odnos, a jednom kada se sa žirafom sprijateljite, sve postaje jednostavno, istaknuo je i osvrnuo se na još jedne divne životinje – slonove.

“Da bi držali neku životinjsku vrstu morate imati i uvjete koji su usmjereni na dobrobit životinja. Ne možemo imati samo jedan primjerak, jer slonovi moraju živjeti u obitelji, za razliku od žirafa koje su samotne životinje. Cijela njihova nastamba mora biti velika najmanje tri hektara, a naš Zoološki vrt zajedno s I. maksimirskim jezerom ima površinu od sedam hektara, pa su neke stvari jednostavno nemoguće da bi se izrealizirale”, objasnio je.

Ono na što je jako ponosan, priča nam za kraj, je činjenica da zagrebački ZOO ima više od 360 vrsta životinja i čak više od osam tisuća jedinki, a ukoliko ih sve želite pogledati ali i saznati sve o njima, avantura po vrtu će trajati i četiri sata.

Zato, ako već niste, put pod noge i uživajte u ovoj četverosatnoj pustolovini.

Komentari