Ovi običaji vratit će vas u djetinjstvo! Evo kako su Božić slavili stari Zagrepčani

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ovogodišnji Advent sasvim je drugačiji od onoga na što smo dosad naviknuli, no upravo su mnogi zbog toga zavirili u prošlo vrijeme i blagdane odlučili proslaviti onako kako su to naši stari radili.

U skladu s time, otkrivamo vam koji su to tradicionalni običaji naših predaka.

UKRAŠAVANJE BOŽIĆNOG DRVCA

Mnoge običaje preuzeli smo iz američke i zapadnoeuropske kulture, a među njima se ističu božićne pjesme, lik Djeda Božićnjaka te način ukrašavanja drvca.

U glavnom gradu, kao ostatku Hrvatske, do 19. stoljeća, nisu se kitila božićna drvca, a prema uzoru na Njemačku, Hrvati su počeli kititi tada bjelogorična stabla. Velika božićna jela postao je jedan od simbola Božića, a obitelji su jelu znale ukrašavati raznim voćem poput šljiva i jabuka, a na sam vrh se stavljao luk, umjesto danas prepoznatljivih zvijezda i anđela.


Po klicama luka na vrhu predviđalo se kakva će biti sljedeća godina. Tek početkom 20. stoljeća, drvca su se počela ukrašavati kuglicama kakve danas poznajemo.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

BADNJAK STARIH ZAGREPČANA

Početkom prošlog stoljeća, porastao je broj zaposlenih žena u Zagrebu, pa su vlasti dopustile da trgovine i slastičarne rade za Badnjak do 17 sati, a tramvaji su prestali voziti u 21 sat. Žene bi užurbano pravile kolače, tradicionalna jela i kruh božićnjak.

Za Badnjak se postilo, a na stolu Zagrepčana najčešće je bio grah, a poslije polnoćke jela se hladetina i kuhane kobasice.

BLAGDANSKI STOL

Tradicionalno jelo Božića je purica s mlincima. Vjerovalo se da za Božić treba jesti perad jer ona baca zelju iza sebe, pa su Zagrepčani kao i mnogi drugi, vjerovali da će se na taj način sve loše u godini ostaviti iza sebe.

Božićni stol mora biti bogat jer predstavlja obilje u nadolazećoj godini, pa se pored mlinaca na blagdanskom stolu često nađe i krumpir, te francuska salata. Suhi kolači i orahnjača i makovnjača, tradicionalne su božićne slastice koje mnogi i danas peku.

Za Novu godinu se jede odojak jer on „gura sve ispred sebe“, odnosno iduća godina će biti plodnija i bogatija.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

DJECA I BOŽIĆ

Božićno razdoblje zasigurno je najveselije razdoblje za one najmlađe, a upravo su djeca itekako angažirana oko navedenog blagdana. Kićenje božićnog drvca tradicionalno kite djeca, a ono što ih najviše veseli su pokloni ispod njega.

Djeca su se i igrala na suhoj slami na podu, kao simbolu slame na kojoj se rodio Isus. U kuću bi je donosio otac.

Ono bez čega je Božić nekada bio nezamisliv svakako su pjesme. Skromnije zagrebačke obitelji pjevale bi bez instrumentalne pratnje, a one imućnije, omiljene božićne pjesme puštale bi s gramofona.

Komentari