FRAN JE PRVI HRVATSKI DOKTOR ZA DRVEĆE: Vrhunski stručnjak želi spriječiti devastaciju prirodnih ljepota

PRESS

Fran Poštenjak iz Jastrebarskog postao je prvi hrvatski doktor za drveće.

Sveučilišni bachelor hortikulture Fran Poštenjak (30) iz Jastrebarskog prvi je hrvatski doktor za drveće. Zahvaljujući ovom mladom znanstveniku, ali i poduzetniku, vlasniku tvrtke Arboring, Hrvatska se svrstala među rijetke države svijeta koje imaju doktore za drveće, preciznije za arborikulturu.

Fran Poštenjak završava prvu godinu sveučilišnog Master studija Arborikulture i Urbanog šumarstva u Velikoj Britaniji, koji ga je ističe oduševio svojom strukturom i pristupom znanstvenoj problematici u Arborikulturi i Urbanom šumarstvu.

DSC01362 (1)


Ljubav iz djetinjstva prerasla u posao

Ovaj mladi poduzetnik i znanstvenik oduvijek je bio fasciniran stablima, njihovim nastankom, održanjem, njegom, a nakon zahtjevnog školovanja u Hrvatskoj i inozemstvu, upravo je od svoje ljubavi iz djetinjstva počeo i živjeti. Kako rado ističe svojom ostavštinom naši djedovi su nas zadužili i obvezali da racionalno i odgovorno gospodarimo našom zelenom imovinom koju ćemo predati našoj djeci, na njemu je i kao znanstvenika i kao poduzetnika da maksimalno osigura nastavak takve misije.

“Tijekom mog rada i studija u inozemstvu odlučio sam da ću napraviti sve što je u mojoj moći da pomognem Hrvatskoj da zadrži svoje prirodne ljepote te da postane lider i ogledni primjer dobre prakse u Arborikulturi i Urbanom šumarstvu “, naglašava ovaj vrhunski stručnjak ističući kako je 3. generacija „šumara“ u svojoj obitelji.

smreka

Naime i majka i otac prvog hrvatskog doktora za drveće doktorirali su šumarstvo tako da je od malena Fran Poštenjak bio izložen načinu života, odgoja i pogleda na svijet u kojemu je šuma sastavni i nerazdvojni dio promišljanja i djelovanja.

Ako promatramo Hrvatsku, tijekom godina nagomilalo se mnogo problema u domaćoj arborikulturi – od zapuštanja i zanemarivanja do neadekvatnih zahvata na arborikulturnim elementima te je zadnji trenutak da se krene u sustavnu analizu kako bi se mogla postaviti adekvatna anamneza stanja arborikulturnih elemenata te na temelju te analize razviti daljnje modele, strategiju i programe upravljanja urbanim šumama.

Negativan ljudski utjecaj na urbano zelenilo

Ukoliko se ovakvo stanje nastavi, riskiramo i ozbiljne posljedice narušavanja otpornosti i zdravstvenog stanja te posljedično opadanja broja populacije urbanih stabala što će se očitovati u pogoršanju respiratornih smetnji kod korisnika urbanih prostora, smanjenja kvalitete života u gradovima općenito i povećanje izdvajanja za sanaciju negativnih utjecaja i za zdravstvo, ali i za kontrolu oborinskih voda koje su nedavno napravile veliku štetu na području RH – analizira prvi hrvatski doktor za drveće.

Doktor za drveće je temeljem istraživanja objavljenih na međunarodnim znanstvenim savjetovanjima, uočio veliki pritisak negativnog antropogenog utjecaja nad urbanim zelenilom u svim krajevima Hrvatske. U kombinaciji s klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem koji utječu na urbana stabla Hrvatskoj danas treba pomno planiranje i djelovanje stručnjaka koji su kadri u potpunosti razumjeti problematiku, te kroz arborikulturu spriječiti daljnju devastaciju stabala, poglavito u hrvatskim gradovima.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Arborikultura kao znanstvena disciplina, kao i urbano šumarstvo, formalno se pojavila sredinom prošloga stoljeća na prostorima SAD i Kanade i od tamo brzo proširila na prostore koji su imali tradiciju njege stabla.[/box]

U Hrvatskoj, ali i u zemljama u okruženju, Arborikultura i Urbano šumarstvo su na svojim začecima, no zahvaljujući djelovanju Frana Poštenjaka, zajedno sa stručnjacima u sklopu rada Hrvatske udruge za Arborikulturu (HUA), i sada na poslovnoj razini, možemo s ponosom reći da smo napravili pomak u odnosu na druge države jugoistočne Europe.

 

Komentari