Znate li kakvo je meso u Hrvatskoj i otkud ga uvozimo? Provjerite iz čije je zemlje povučeno najviše proizvoda s naših polica

Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Najviše uvozimo svinjetinu iz Mađarske i Njemačke, teletina najčešće stiže s nizozemskih i poljskih farmi, a piletina iz Slovenije i Italije. Stručnjaci upozoravaju da nužno treba pojačati kontrolu jer smo zbog slabe kupovne moći postali skladište za meso kojem istječe rok valjanosti ili je na granici jestivosti. Mjerodavni ne misle tako.

“Ne mogu se složiti s takvom konstatacijom. Prije sve zbog sustava kontrole takve hrane koju imamo implementirano u Republici Hrvatskoj. Postoji dakle više sustavnih programa kvalitete koji jamče upravo to da ne postanemo skladište loših proizvoda. Postoji i program monitoringa, kontrole, hrane animalnog podrijetla gdje se utvrđuje i sljedivost i mikrobiološke karakteristike, postoji i nacionalni monitoring program Residue po pitanju Residue antibiotika”, rekao je pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać za HRT.

Kod nas postoji navika konzumacije mesa. Nutriconisti kažu da je ono odličan izvor bjelančevina i cinka, jača imunitet, a dnevno ga je dovoljno pojesti oko 110 grama. Pitanje je samo kakva mu je kvaliteta.

“Suvremena industrija koristi trikove. Ne bih rekao da su oni toliko štetni za ljudsko zdravlje, ali je riječ o plinovima koji mogu biti toksični za ljude. Prvenstveno se ovdje koristi ugljikov monoksid. Međutim, njegova koncentracija je svega 0,5 posto u tim pakiranjima. Znači manje od 1 posto. I on ne bi trebao predstavljati nekakav problem za samog potrošača. Efekt tog ugljikovog monoksida je da on jako dugo održava tu jednu crvenu, poželjnu boju mesa. Zbog toga postoje određene dvojbe oko upotrebe baš tog plina zbog toga jer on može podržati održivost te boje čak na više od dva tjedna. I onda potrošač ima jako malo instrumenata da na temelju boje pokuša procijeniti koliko je meso staro”, istaknuo je Ivica Kos s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.


Domaći proizvođači cjenovno teško konkuriraju uvezenom mesu. U resornom ministarstvu ističu da se i ta neujednačenost smanjuje te da će, zahvaljujući subvencijama i domaći mesni proizvodi biti dostupniji.

“Količine mesa koje dolaze u Republiku Hrvatsku utječu na konkurentnost domaćeg primarnog poljoprivrednog sektora zato što dolazi sa cijenama kojima teško mogu parirati u ovom trenutku naši primarni poljoprivredni proizvođači slabeći njihovu konkurentnost. I onda zadaća koja je pred nama – podizati razinu proizvodnje”, istaknuo je pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać, piše HRT.

Od listopada je s polica trgovačkih lanaca povučeno više od 30 proizvoda, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede za objašnjenje, evo što navode:

“Povlačenje i opoziv proizvoda su dvije mjere koje poduzimaju sami subjekti u poslovanju s hranom, hranom za životinje te materijalima i predmetima koji dolaze u kontakt s hranom.

Povlačenje je mjera koja se poduzima kada proizvod nije došao do krajnjeg potrošača ili kada rizik po zdravlje potrošača nije ozbiljan dok je opoziv postupak povlačenja proizvoda od krajnjeg potrošača jer konzumacija takvog nesukladnog proizvoda može predstavljati rizik po zdravlje ljudi ili životinja. U proteklom razdoblju kojeg ste naveli i broju kojeg ste iznijeli radilo se o ukupnom broju  RASFF obavijesti koje su uključivale gore spomenute mjere.  Proizvodi koji su bili predmet RASFF obavijesti odnose se na proizvode hrvatskog podrijetla, proizvode iz ostalih zemalja članica i trećih zemalja.

Ukupan broj opoziva

Gledajući ukupni broj opoziva od početka godine bilo ih ukupno 54 (uključene su i obavijesti sa dodatnim LOT brojevima), a prema podrijetlu proizvoda njih 15 je iz Hrvatske, 18 iz drugih zemalja članica, a 15 iz trećih zemalja (uvoza).

Kontrola proizvoda

Što se tiče odgovornosti stavljanja na tržište hrane, hrane za životinje i predmeta koji dolaze u kontakt sa hranom i njene sigurnosti leži na samim subjektima koji tijekom proizvodnje, distribucije ili drugog manipuliranja robom moraju provoditi redovite samokontrole. Također, Ministarstvo poljoprivrede dodatno izrađuje programe monitoringa hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje te u suradnji sa Državnim inspektoratom provjerava ispravnost proizvoda na tržištu. Kontrole se provode, osim na granici, i u proizvodnji, skladištima te u maloprodajnim objektima. Što se tiče učestalosti pojedinih zemalja u opozivima ne možemo izdvojiti nijednu posebno, osim da učestalost može ovisiti o tržišnim odnosima koje imamo sa pojedinom zemljom i zastupljenosti njenih proizvoda na našem tržištu te o internim procedurama subjekta u poslovanju s hranom koji iz preventivnih razloga u cilju zaštite zdravlja potrošača može povući proizvode sa tržišta i kada nema određenog rizika.

Ukupan broj zaprimljenih i obrađenih obavijesti iz EU RASFF-a koje smo zaprimili bilo je 55, a najveći broj obavijesti je uputila Njemačka 15, Slovenija 7, Nizozemska 7 i Italija 6, dok se prema podrijetlu proizvoda ističu Njemačka sa 10 i Kina sa 7 proizvoda.

Komentari