MJESEC DANA OD RAZORNOG POTRESA: Mnoge je kuće sravnio sa zemljom i ostavio brojne obitelji bez domova

Foto: EMSC/Ilustracija

Prošlo je točno mjesec dana od razornog potresa magnitude 6.2 prema Richteru koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio petrinjsko područje. U 6 sati i 28 minuta dogodio se jak potres magnitude 5.0 prema Richteru s epicentrom kod Petrinje. Isti dan, dogodili su se još jedan jak potres magnitude 4.7 u 7 sati i 49 minuta, jedan prilično jak potres magnitude 4.1 u 07 sati i 51 minutu te niz slabijih potresa.

Ovi potresi bili su prethodni potresi najjačem udaru, onom razornom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta, magnitude 6.2 prema Richteru. Taj potres jedan je od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj od 1909. godine. Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a intenzitet u epicentru preliminarno je ocijenjen na VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice. Zatresao je i mnoge Zagrepčane koji su izašli na ulice i prestravljeno promatrali što se događa gradu nakon razornog potresa koji ga je pogodio u ožujku 2020. godine.

Nakon glavnog potresa 29. prosinca 2020. uslijedio je velik broj naknadnih potresa, a prema preliminarnim podacima, u petrinjskom se području od 28. prosinca 2020. godine do 28. siječnja 2021. godine dogodilo 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0. Od toga je 535 potresa bilo magnitude između 2 i 3, 76 potresa magnitude između 3 i 4, osam potresa magnitude između 4 i 5, dva potresa magnitude između 5 i 6 te jedan potres magnitude veće od 6.

“Dana 29. prosinca nakon glavnog potresa dogodila su se dva potresa magnituda između 4 i 5 (u 12 h 23 min i 13 h 34 min) te 21 potres magnituda između 3 i 4. Od naknadnih potresa također valja izdvojiti tri potresa koja su se dogodila u ranim jutarnjim satima 30. prosinca, magnituda 4.7, 4.8 i 3.9 prema Richteru, te potres magnitude 5.0 prema Richteru koji se dogodio 6. siječnja 2021. godine u 18 sati i 1 minutu”, stoji u analizi koju je objavio Geofizički odsjek PMF-a.


“Velika većina potresa dogodila se na Pokupskom rasjedu pružanja SZ-JI. Može se primijetiti i manji dio epicentara između Petrinje i Siska, za koje je moguće da su se dogodili na Petrinjskom rasjedu pružanja SI-JZ . Epicentri slabijih potresa raspršeni su u širem području. Uzrok tome može biti oslobađanje dijela energije u stijenama na većim udaljenostima od glavnih rasjeda, ali također i veća nepouzdanost njihovih lokacija (naime, slabiji potresi zabilježeni su na manjem broju postaja, zato su i njihove lokacije manje pouzdane). Za pravu interpretaciju bit će potrebno napraviti detaljnu analizu svih potresa u ovom području”, navedeno je u izvještaju.

Od nabave prvih pravih seizmografa u Hrvatskoj 1909. godine do kraja 2019. godine u okolici glavnog potresa ove serije locirano je 1364 potresa, koji se nalaze u Hrvatskom katalogu potresa. Najjači od njih je poznati Pokupski potres, magnitude 5.8, koji se dogodio 8. listopada 1909. oko 20 km sjeverozapadno od glavnog potresa ove serije. Analizirajući podatke tog potresa, seizmolog i geofizičar Andrija Mohorovičić došao je do jednog od najvećih otkrića u povijesti seizmologije – granice kore i plašta Zemlje, tzv. Mohorovičićevog diskontinuiteta.

Mjesec dana je prošlo od razornog potresa koji je pogodio Petrinju, Sisak i Glinu i ostavio goleme štete. Brojni volonteri pristizali su na to područje kako bi pomogli sanirati štetu. U razornom potresu život je izgubilo sedam osoba. Tlo na petrinjskom području i dalje podrhtava, ali potresi su slabiji i sve ih je manje, piše N1.

Komentari