Frka Petešić o znanstvenicima iz Savjeta: ‘Postavljena su jasna pravila. Od svih njih očekuju savjeti, ali da oni ne obvezuju Vladu’

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zvonimir Frka Petešić prokomentirao je izlazak pet članova vladinog Znanstvenog savjeta.

“Budući da je tema znanstvenog savjeta u zadnjih nekoliko sati izazvla veliki interes uslijed kontradiktornih informacija, htio bih uvodno iznijeti informacije o samom savjetu”, rekao je.

Osvrnuo se na sam početak pandemije te osnivanje savjeta koji je bio njegova ideja osobno, a koju je premijer, kako tvrdi, spremno prihvatio.

“Bilo je važno da taj savjet bude multidisciplinaran”, tvrdi.


“Na samom početku rada savjeta postavljena su jasna pravila. Naglašeno je da se od svih njih očekuju savjeti, ali da oni ne obvezuju Vladu”, ističe.

U protekla dva mjeseca došlo je do žustre rasprave u savjetu, no to je uvijek tako u znanosti”, rekao je.

“Došlo je do otvorenog apela da se neki članovi izbace, što smo odmah rekli da nije korektno. Isticali smo da bez pritisaka moraju moći istaknuti svoje mišljenje”, dodaje.

“Ni premijer ni članovi Vlade ni ja nismo pozvani da arbitriramo i da odlučujemo tko je od njih u pravu. Vrijeme krivovjerstva je nadam se, daleko iza nas “, govori.

“Jedni članovi savjeta smatrali su da su mjere dostatne i da je puno važnija osobna odgovornosti, drugi su smatrali da trebaju puno strože mjere, iako u dijalogu s njima kažu kakve mjere trebaju, nisu ponudili decidirane odgovore. Shvatili smo poruku da malo veći dio savjeta je bio za nekakve strože mjere. Iznijeli su neki i svoje analize jer smatrali su da će se situacija pogoršavati. No i jedni i drugi ostali su pred svojim oprečnim stavovima. Na temelju toga, na temelju vlastiti prosudbi, Vlada je uz pomoć stožera postupno postrožavala mjere”, tvrdi.

“Kada su mjere postrožene, oni koji su to zagovarali, nisu možda bili eksponirani u medijima da istaknu kako su zadovoljni onim što su predlagali. Drugi su tvrdili da su mjere pretjerane i to su isticali i možda previše putem medija, a ne unutar savjeta”, dodaje.

Podsjetio je opet kako je došlo do otvorenog apela koji traži izopćenje nekih članova, no govori kako je i tada rekao da je to neprihvatljivo te da bi on uvijek stao iza svih njih. “Vratili smo se potom na epidemiološku sliku i nastavili o mjerama u školama, za vrijeme prije Božića…”, govori.

Ni u jednom trenutku nije istaknuto da je tada već pokrenuta inicijativa, od 26 znanstvenika među kojima četvorica s ovog savjeta, i moram reći da sam bio zatečen kada sam vidio taj apel hrvatskoj javnosti. Osjećao sam se jako izigran, kao da je tu neka neiskrenost koju nisam osjetio u našem razgovoru koji je bio samo zadnji u nizu suradnje koja traje mjesecima. Mislim da to nije korektno, da je to narušilo naše povjerenje. Mislim da je jako važno za suradnju, koja nije usmjerena na nas nego na hrvatsku javnost, da imamo povjerenje. Rekao sam premijeru da sam izigran i razočaran i da ovakva suradnja nema smisla. Ja sam njih nazvao jučer predvečer, no trojica mi se nisu povratno javili. Iznio sam svoje razočarenje i smatrao da ovakva daljnja suradnja nema smisla, ako nemamo povjerenje. Međutim, premijer ih nije razriješio, ali da je daljnja suradnja u ovim uvjetima otežana i da bi sigurno bila bolja bez ove situacije. Žao mi je zbog ovog nesporazuma, možda ja nisam bio sasvim jasan u razgovoru s njima, možda sam ostavio dojam da ih je premijer razriješio, no ovakva suradnja zaista nema smisla bez povjerenja”, tvrdi.

Istaknuo je i kako bi situacija u državi, da su slušali različita mišljenja članova bila potpuno drugačija. Ili bi bili u tvrdom lockdownu ili ne bi, ističe.

“Vlada mora slušati savjet koji savjetuje, stožer koji razmatra, predlaže i donosi odluke. Nema znanstvenog ustavnog suda koja onda šalje na doradu ili poništava odluke Vlade. Toga nema u demokraciji, nema ni u jednoj zemlji EU u kojoj naši znanstvenici rade. Vlada mora preuzeti teret odgovornosti. Mora odabrati ono najbolje za građane, za Hrvatsku. Ne može se dogoditi nakon što je odluka donesena, da se onda deset minuta nakon što je odluka donesena dodao još nešto. To ne funkcionira tako”, rekao je.

Da smo 90-ih veslali svatko na svoju stranu, tko zna gdje bi bili”, ističe.

Sam apel javnosti, tvrdi, mišung je različitih mišljenja i ideja od kojih su jedna na mjestu, a druga nisu upućena javnosti nego znanstvenicima. Potom je prošao zahtjeve znanstvenika.

Potrebno je uspostavili javno dostupan registar zaraženih, govori. “Dobar prijedlog, pogotovo jer su svi ti podaci dnevno objavljeni. Ipak, tvrdi, za to nije bilo potrebno poslati apel od strane 26 znanstvenika”, ističe. Tvrdi i kako je po pitanju semafora znanstvenicima poručio da naprave model, koji će se onda razmotriti od strane Vlade.

Osvrnuo se i na same medijske istupe znanstvenika mimo Vlade.

“Smatram da je to nekorektno, nekolegijalno od Znanstvenog savjeta Vladi, pogotovo što neki od njih, trebaju tražiti zahtjev od svoje institucije. Mislim da je važno da usadimo osjećaj poštovanja hrvatskih institucija. Za ovakvo prozivanje Vlade, a mogućnost dijaloga, je meni nerazumljivo. Neovisno od toga smatramo da imamo potrebu staviti sve glave na kup, prijeći preko nesporazuma, žao mi je što sam i sam tome doprinio”, tvrdi.

Upitan o stanju “otpuštenih” članova, tvrdi, on nije definiran. “Ja ću se s njima čuti. Informacije su me zatekle”, govori.

Nije odgovorio na pitanje što će biti ako prozvani znanstvenici na kraju ne budu htjeli ostati članovi savjeta, a nije želio ni špekulirati o mogućim novim ili budućim članovima Savjeta, jer, kako je rekao, ni ova situacija još nije riješena.

Podsjetimo, u Vladinom savjetu više nisu Andrej Ambriović Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac, Branko Kolarić i Igor Rudan. Tvrdilo se kako ih je uz savjeta izbacio upravo premijer, no Vlada je isto demantirala te bivšim članovima poželjela sreću u daljnjem radu.

Frka-Petešić kontaktirao je Kolarića, Ambriović-Ristov i Bana, dok Rudan i Klepac nisu uzvratili poziv.

“Jučer me nazvao gospodin Frka-Petešić i rekao da Premijer zahvaljuje na suradnji koja više nema smisla zbog apela koji sam potpisala. Vidjela sam demante nakon toga, ali nisam razumjela što su time htjeli reći”, istaknula je Ambriović Ristov za N1.

 

Komentari