OD OVOGA SE ŽELUDAC DIŽE! Zaposlenik Europskog parlamenta u Zagrebu silovao svoje pse, a slučaj sada ide u zastaru? Evo što nam kaže odvjetnica

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL/Ilustracija

Još 2015. godine uhićen je zagrebački poduzetnik i zaposlenik Europskog parlamenta I.I. zbog sumnje da je šest godina (od 2009) silovao i fizički zlostavljao svoja dva psa, što je u javnosti stvorilo apsolutni šok i nevjericu. Gnjusne informacije koje su isplivale na površinu svima su tada digle želudac.

Budući da je prošlo već šest godina i da bi mogao proći nekažnjeno budući da je izvjesno da postupak protiv njega može otići u zastaru, kontaktirali smo odvjetnicu Slađanu Panić, jednu od rijetkih odvjetnica u našoj zemlji koja se bavi postupcima vezanim za ljubimce.

Na početku razgovora rekla je kako nije osobno vidjela optužnicu, no kazala nam je kako bi ovo zlodjelo moralo ići pod pravnu kvalifikaciju o kaznenom djelu čl. 205. Kaznenog zakona (nanošenje napotrebne boli i patnje životinji, op.a.).

Specifična situacija u kojoj psi ne govore


“Ovdje su konkretno oštećenici psi te imamo problem što su psi bili njegovo vlasništvo. Ukoliko je zaista istina da se šest godina nije poduzelo ništa, gdje čovjek nije došao na sud očitovati se o svojoj krivnji, tu se više nema tko žaliti”, objašnjava nam odvjetnica Panić.

Naime, riječ je o zaista specifičnoj situaciji, jer su oštećenici u većini ili uvijek ljudi, a ne psi koji ne mogu sami za sebe i u svoje ime govoriti. Prema Zakonu o zaštiti životinja ovo nije samo kazneno, već je i prekršajno djelo.

“Ukoliko tu postoji neko pogodovanje njemu zato jer je on nekakva istaknuta osoba, onda su sve te činjenice koje postoje vezane za taj slučaj u principu savršene da takav jedan predmet stoji”, naglašava Panić i pojašnjava kako psi ne mogu govoriti te kako je Državno odvjetništvo ovdje napravilo svoj posao, optužilo ga je, zatim je predmet došao na sud i sada optužnica kao takva stoji.

Sve se savršeno poklopilo, korona kao šlag na kraju

Osim što se ne može doći do okrivljenika jer se ne odaziva, ovom slučaju također savršeno pogoduje i koronavirus koja je još više prorijedila sudske rasprave.

“Ovakvo gnjusno zlostavljanje životinja je katastrofa, a predviđena kazna je prema kaznenom djelu čl. 205. Kaznenog zakona (nanošenje nepotrebne boli i patnje životinji, op.a.) do jedne godine. Rok se može produljiti i za dvije godine ako je prije proteka zastarnog roka donesena prvostupanjska presuda, što se prema pisanju medija očito nije dogodilo”, pojašnjava nam i dodaje kako bi po njoj ovdje definitivno bilo zatvorske kazne, jer je na pregnjusan način učinjeno ovo zlostavljanje koje je kasnije rezultiralo smrću jednog psa.

“Kad bi barem ovdje imali jedinstvenu prvostupanjsku presudu, makar i nije pravomoćna, opet bi se zastarni rok produžio za dvije godine. Ovakvi slučajevi gdje osoba spolno opći sa životinjama i gdje je ista od posljedica kasnije i mrtva na sudovima su iznimno rijetki. Usudila bih se reći da je možda ovaj slučaj i jedini koji je procesuiran.”

Evo gdje možete prijaviti zlostavljanje životinja

Na pitanje gdje mogu ljudi, ukoliko ga uoče, prijaviti takvo nasilje Slađana Panić nas je usmjerila prema veterinarskoj inspekciji koja se bavi tzv. prekršajima prema životinjama (npr. mršavi pas na lancu) što je blaži oblik naspram ovog monstruoznog. Ostala teža zlostavljanja mogu se prijaviti državnim odvjetništvima prema mjestu prebivališta ili policiji.

Panić istiće kako uvijek, ako je moguće i ako želite prijavit zlostavljanje da ga pokušate dokumentirati kako bi bilo što više dokaza, a time bi bili i korak ispred institucija. Također su od velike važnosti i pomoći svjedoci, nastavlja Panić za naš portal.

“Mnogo ljudi, najviše onih starijih ni ne zna da je ružno postupanje prema životinji protuzakonito. Postoji jedan slučaj gdje je kujicu od starije gospođe udario auto. Umjesto da je pomogla, ona ju je uzela za noge, “zavitlala” i odalamila o pod. Katastrofa, a to su ljudi vidjeli. Budući da je vlasnica nije htjela odvesti kod veterinara, to su učinili slučajni svjedoci ovog nemilog događaja. Misli ako je njen pas, da može s njim raditi što hoće”, prepričava nam još jedan mučan primjer koji samo dokazuje koliko neki uopće ne znaju ili ne žele znati da čine kazneno i prekršajno djelo.

Jedino zatrpavanjem sudova, državnih odvjetništava i institucija, policije i veterinarske inspekcije prijavama mi možemo učiniti da netko nešto krene raditi.

“Veterinarska je inspekcija jako pasivna i kažu kako nema dovoljno dokaza ni materijala kad im dolaze prijave. Vjerojatno je rad na takvim stvarima neisplativ za državni budžet“, razočaranog glasa je sugovornica završila naš razgovor.

Komentari