PSIHOLOŠKE POSLJEDICE EPIDEMIJE: Zdravstveni djelatnici među najugroženijima, većina smatra da će posljedice tek osjetiti

pixabay.com

Dok je buktjela epidemija kazala je Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju “Vrapče”, u jeku epidemije u toj bolnici i nakon zagrebačkog potresa primali su pozive za psihološkom pomoći građana koji nikad dotad nisu imali psiholoških teškoća.

Sve posljedice krize uzrokovane koronavirusom kod hrvatskih građana tek će se vidjeti s vremenskim odmakom. Još u lipnju ove godine objavljeno je kako je već tada svaki peti građanin osjetio depresiju, stres, anksioznost zbog krize izazvane bolesti COVID-19. Pokazuju to rezultati istraživanja koje je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na uzorku od 3500 punoljetnih ispitanika svih dobnih skupina objavljeno još u lipnju ove godine.

Prema tom istraživanju zbog krize s koronom, koja uključuje povezane psihičke i ekonomske posljedice poluizolacije u kojoj su se građani našli, psihičke smetnje razvilo je 25 posto ispitanika, a kod 40 posto građana koji su otprije imali određene psihičke smetnje stanje se pogoršalo.

Hrvatska je ušla u stroži režim, mjere su pooštrene, te se nalazimo u ‘light’ lockdownu.


Pitali smo vas osjećate li posljedice koronavirusa, je li se odrazio na vaš život?

Prema anketi najviše je onih koji se boje da će posljedice koronavirusa tek osjetiti i to 34,36 posto ( 189 glasa), dok je onih koje ne osjećaju strah pojavom koronavirusa i njegovih posljedica, ali dosad nisu potražili psihološku pomoć 25,27 posto ( 139 glasa).

18 posto ( 99 glasa) živi kao i prije, te im se u životima ništa nije promijenilo.

Kao posljedicu koronavirusa  9,09 posto( 50 glasova) navodi otkaz.

Super se i bezbrižno osjeća se 8,36 posto ( 46 glasa), dok je 4,91 posto (27glasa) do sad potražilo psihološku pomoć.

Stručnjaci savjetuju kako u ovakvoj situaciji treba ojačati odnos sa samim sobom, svakodnevno preispitivati vlastite osjećaje i zapitati se što možemo konkretno učiniti da se osjećamo bolje. Savjetuje se da obratimo pozornost na to kako reagiramo na smetnje i da se savjetujemo s liječnikom prije nego što one postanu veći problem.

Važno je napomenuti kako nije rješenje pokušati u potpunosti zaboraviti da se oko nas zbiva pandemija, već je bolje suočiti se sa situacijom i nastojati razmišljati realno.

Kriza s korona virusom dotiče i podsvjesne strahove ljudi i njihove nerazriješene krize. Suočeni su sa starim, neprocesuiranim osjećajima koji zapravo nemaju ništa s aktualnom situacijom. Biti toga svjestan i aktivno odgovoriti ključ je u nošenju s takvim stresom, kaže njemačka stručnjakinja.

Prema uglednim stranim istraživanjima zbog krize uzrokovane koronavirusom očekuje se da će s PTSP-om imati problema i liječnici koji su bili na prvoj liniji obrane od korone.

. – Kada se na praktičnoj i svakodnevnoj razini počnemo suočavati s posljedicama krize, bilo zdravstvenim, bilo ekonomskim i financijskim, tada ćemo se, što je paradoksalno, morati još žešće prilagođavati i ta prilagodba će biti dugotrajna i iziskivat će puno mentalnog napora. Osobno očekujem da za tri, četiri, šest mjeseci do godinu dana bude puno više utjecaja i posljedica epidemije koronavirusa na naš psihički aparat. 

Tada bi građani mogli najčešće imati simptome anksioznog poremećaja, pa i PTSP, premda to neće biti PTSP u onom pravom obliku, možda hoće samo kod osoba koje su bile na prvoj crti borbe protiv epidemije i onih koji su bili najizloženiji epidemiji i potresu. Što vrijeme ide dalje, može se očekivati da će kod ljudi biti više anksioznih poremećaja i depresivnosti, može se pojaviti i depresija koja ne mora biti znak bolesti, nego je reakcija na situaciju koju su prošli. Možda će se kod dijela ljudi pogoršati ovisnost o psihoaktivnim lijekovima i alkoholu – kazala je početkom svibnja Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju “Vrapče”,

Komentari