POVIJESNA TAJNA! Drevni hrvatski vladar zakopan u mogili na Maksimiru?

FOTO: Tomislav Miletić/PIXSELL

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu  sredinom rujna ove godine na svom YouTube kanalu počeo je objavljivati “Archeocast”, seriju razgovora s etabliranim znanstvenicima. U prvoj epizodi ugostili su dr. sc. Maju Petrinec, dugogodišnju istraživačicu lokaliteta Crkvina u Biskupiji koja je spomenula je da je njihov, na žalost pokojni kolega Mate Zekan jednom prilikom spomenuo kako je u arhivi Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu pronašao podatak da je lubanja jednog prastarog hrvatskog vladara pronađena u sarkofagu s hipokampima pohranjena u komori mogile koju su u zagrebačkom parku Maksimir u povodu proslave 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva 1925. podigli članovi Hrvatskog Sokola.

Petrinec je objasnila kako arhiv Muzeja nije sređen ni detaljno pretražen te da bi tvrdnje trebalo istražiti, ali činjenica da se pojavila informacija o navodno izgubljenim kostima, i to u Zagrebu, u Maksimiru. Također, istaknula je kako je pokojni Zekan tvrdio da su kosti bile u jako lošem stanju, ali sama činjenica da bi se dio skeleta mogao locirati te za koju godinu otkopati, predstavljala senzaciju, piše Večernji list.

FOTO: Tomislav Miletić/PIXSELL

Otvor mogile zapečaćen je velikom betonskom pločom, zalivenom rastopljenim olovom, dok je sama komora u temeljima mogile dizajnirana i sagrađena tako da onemogući ulaz vlage. Planirano je da se komora otvori na stotu obljetnicu od izgradnje mogile, dakle 2025.

Tako ostaje intrigantna činjenica da se tijekom posljednjih stotinu godina iz javnosti gotovo izgubila spoznaja da u širem središtu Zagreba, leže zakopani jedini ili barem rijetki poznati ostaci hrvatskog vladara iz razdoblja vladanja domaće dinastije.


Gradnja sokolske mogile počela je u kolovozu 1925. tijekom održavanja III. hrvatskog svesokolskog sleta kojim je obilježena tisućgodišnjica Hrvatskog Kraljevstva. Već 17. lipnja posebna komisija koju su činili inženjeri, arhitekti i gradski zastupnici ispitala je teren te odabrala mjesto u parku Maksimir za mogilu. Ministarstvo obrane RH postavilo je na dan Oružanih snaga 28. svibnja 1995. na vrh mogile skulpturu sokola, rad akademskog kipara Mladena Mikulina. Tada je u mogilu ugrađena i zemlja koju je 10. rujna 1994. u zagrebačkoj zračnoj luci poljubio papa Ivan Pavao II.

Prije zagrebačke proslave 1925. svako je sokolsko društvo moralo održati svoju lokalnu proslavu u sjedištu ili okolici, nakon čega je slijedilo iskopavanje zemlje za mogilu. Također, bili su dužni Hrvatskome sokolskom savezu poslati i Dokument o historijatu iskopane zemlje te Popis predmeta za riznicu mogile u kojem je trebalo navesti gdje je zemlja iskopana i zašto je ta lokacija važna. Te spomenice i popis pohranjeni su u komoru unutar mogile. Sveukupno je u činu podizanja sokolske mogile sudjelovalo 95 društava iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su prikupili zemlju sa 155 lokaliteta od povijesnog značenja.

Sam čin podizanja mogile dogodio se 16. kolovoza 1925., a na njemu je bio prisutan i zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel s “gradskim zastupstvom” te predstavnici civilne i vojne vlasti.

Komentari