Pojavile su se priče o zanemarivanju i zlostavljanju životinja u Dumovcu: ‘Kavezi su prljavi od fekalija i krvi’

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL/Ilustracija

U skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba navodno psi imaju otvorene rane te su uprljani fekalijama i krvlju. Tvrde to bivši i sadašnji volonteri i radnici Dumovca, od kojih je njih šestero pričalo za Jutarnji list.

I novinar Jutarnjeg je sam proveo nekolioko dana kao volonter u Dumovcu.

Svoje priče svjedoci su potkrijepili fotografijama od kojih su neke objavljene u članku. Na njima se vide oštećeni kavezi umazani krvlju i izmetom.

“Dumovec se najbolje opisuje kroz primjer rada ambulante. Rad ljudi tamo je problematičan. Toliko problematičan da je jedan od njih među dijelom volontera i radnika stekao nadimak ‘Mesar’. Čovjek je to koji nikad nije pomazio psa u azilu. Kad se psi potuku u azilu, on nikad ne odlazi provjeriti u kakvom je stanju napadnuti pas. Psi mu se bude tijekom kastracija i sterilizacija i cijuču od boli. Prema zakonu, za vrijeme operacija bi s njim morao uvijek biti tehničar koji kontrolira stanje anestezije. Ali on se zabavlja na mobitelu u drugoj prostoriji pa trči na poziv glavnog veterinara kad stvari krenu po zlu. Potkraj operacije životinja se počne buditi, ali ju se dodatno ne anestezira, nego se nastavlja zahvat kad je svjesna i počnu popuštati lijekovi. Zamislite samo te bolove koje moraju trpjeti. Kod nekih zahvata životinju se uopće ne anestezira”, tvrdi Marina Rako, koja je od studenog 2019. godinu dana radila u skloništu kao timariteljica.


“U pojedinačnim kavezima skoro svako jutro dočekaju nas strašni uvjeti u kojima su psi prenoćili. Mi dolazimo kasnije u danu, a kavezi su i dalje prljavi od fekalija, krvi. Radnici su tamo od samog jutra i umjesto da to odmah počiste kad dođu u azil, kavezi ostaju takvi sve dok mi ne dođemo izvesti pse u šetnju. Ispočetka to prijavljuješ, žališ se i uvijek dobiješ odgovor: ‘budemo kasnije, sad ima puno drugog posla”, tvrdi dugogodišnji volonter.

“Ako voliš životinje, otamo odlaziš s PTSP-om. Zanemarivanje pasa u pojedinačnim kavezima je strašno. Nedovoljno hranjenje pasa, nedovoljna količina vode. Bazične stvari. Jednom sam u cičoj zimi htjela svim psima staviti deke u kaveze. Deka u prostoriji s donacijama koliko hoćeš. Meni je bilo rečeno da to ne smijem napraviti. Pa zar nije to poanta donirane deke? Rečeno mi je da to ne radim, jer će se deke ionako zaprljati, a njima se to ne da poslije skupljati. Tako psi spavaju na zaleđenim površinama u veljači. Pazi, deka će se zaprljati. Pa neka se zaprlja, poslije ju možeš i baciti. A psi leže na zaleđenom betonu, prethodno očišćenim vodom. Jedan pas, uzet iz Dumovca kao štene, vraćen je sa sedam godina. To je kućni pas, ali nastradao je od drugih pasa, zbog nemara i krive procjene. Kad je stigao u Dumovec, bio je stavljen u kavez s dva novopridošla staforda, koji su ga doslovno rastrgali”, tvrdi Hana koja volontira u Dumovcu od svoje trinaeste godine, od 2016.

Voditeljica sve negira

Na sve je optužbe odgovorila i voditeljica skloništa Tatjana Zajec.

“Negiram sve optužbe koje se tiču eventualnog kažnjavanja životinja. Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba ne koristi mini wash za discipliniranje životinja, već radi prema principu pozitivne motivacije životinja, poput kliker treninga, a treninge vode djelatnici skloništa, kao i volonteri. Jedna je volonterka jedna od najboljih svjetskih trenerica pa trenira i nas i ostale volontere – Sara Hughly. Opovrgavam i navode da se zbog ušteda na lijekovima psi bude ranije no što je završena operacija, a zahvat se zatim nastavlja obavljati “na živo”. Također, vezano na navode da djelatnici koriste pepper spray, odgovorno tvrdim da se u Skloništu ne koristi papreni, nego zvučni sprej. Jasna su pravila kad se sprej smije koristiti. Koristi se opravdano u iznimnim situacijama. Sprej se najčešće koristi pri razdvajanju dva sukobljena psa, ali naši djelatnici pokušavaju spriječiti takve sukobe i razdvojiti pse prije nego što je potrebna upotreba spreja.

Nije istina ni da radnici izbjegavaju psima davati deke jer im se ne da mijenjati ih i čistiti. Izuzetno nam je važno da psi budu na čistome, toplome i suhome. Zato uoči svake zime radimo i akciju “Zima topla svima”, tijekom koje nam građani daruju svoje stare deke. Svakom akcijom prikupimo nekoliko tona deka, što nam omogućuje da psi budu na čistome, toplome i suhome.

Što se tiče fotografija neurednih kaveza koje navodite, pozivam vas da u svako doba dana dođete i u provjerite u kakvim uvjetima žive naši psi. Naši djelatnici čiste nastambe dvaput dnevno, a prostore sa štencima i karantena, ako je potrebno, i više puta dnevno. Krv s fekalijama u boksu znak je narušenog zdravlja životinje. Fotografija tog sadržaja mogla je nastati u rano jutro, prije čišćenje boksova. Nadamo se da je volonter o tome obavijestio naše veterinare. Volonteri imaju obvezu prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja životinje – od šepanja do krvi u stolici”, tvrdi Zajec.

Dalje je navela kako vjeruje da volontere na kritiku navodi ljubav prema životinjama.

“Ljubav je često, ako ne i uvijek, neracionalna. Zbog toga smo u Skloništu znali imati različita viđenja nekih situacija u odnosu na pojedine volontere. Primjerice, za svaku eutanaziju mora postojati jako opravdan razlog. U prvom redu, to su naređenja veterinarske inspekcije i teške bolesti životinja. Početkom svake godine na internetskoj stranici Skloništa objavljujemo detaljne izvještaje o radu u prethodnoj godini. Tamo se nalaze i podaci o eutanaziranim psima.

Prošle je godine kod nas eutanazirano 26 pasa. Tijekom te godine u Sklonište smo primili 948, a udomili 844 psa. Da se eutanazije rade s uistinu opravdanim razlogom potvrđuju i podaci iz prethodnih godina. Tako je 2018. eutanazirano 19, a 2017. 10 pasa. Upravo u Skloništu imamo psa s iznimno teškim ortopedskim problemom, koji mu uzrokuje i veliku bol. Prognoza mu je jako loša, a troškovi pokušaja njegova liječenja mogli bi biti veći od 25.000 kuna. Pritom je iznimno mala vjerojatnost da bi operacije mogle uspjeti.

Stručno mišljenje, identično našem, dobili smo na Veterinarskom fakultetu i u jednoj privatnoj veterinarskoj ortopedskoj klinici. U želji da volonteri dobiju drugačije mišljenje, tražili su ga sve dok ga nisu dobili od jednog veterinara. Riječ je, dakle, o četvrtom mišljenju. Volonteri su nam prepričali to mišljenje, dakle, nismo ga dobili napisano, no oni pod svaku cijenu žele održati psa na životu”, tvrdi Zajec.

Oglasili se i preko Facebooka

Iz Skloništa Dumovec izjasnili su se i preko Facebooka.

“U tekstu objavljenom u današnjem izdanju Jutarnjeg lista iznesen je niz neistina o našem radu.

Od pravne ćemo službe zatražiti savjet kako se zaštititi od lažnih optužbi i drugih kleveta.
Žao nam je što je novinar senzacionalistički pristupio zlonamjernim navodima svojih izvora te iako je od nas zatražio objašnjenja, većinu njih nije uvrstio u tekst.

Dok je sam volontirao u Skloništu, novinar nije našao potvrde za navode svojih izvora.

Stalno smo otvoreni za novinare i sve ostale građane koji želite vidjeti što i kako radimo, a radimo isključivo vodeći se dobrobiti životinja.
Molimo vas da nam vjerujete i o svemu sami donesete zaključke volontirajući kod nas”, napisali su.

📣 [IZJAVA] U tekstu objavljenom u današnjem izdanju Jutarnjeg lista iznesen je niz neistina o našem radu.
🧑‍⚖️ Od pravne…

Objavljuje Azil DumovecNedjelja, 6. prosinca 2020.

Svake godine za sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba u proračunu je odvojen iznos od 4 milijuna kuna.

Obratili smo se Gradu Zagrebu, te Ministarstvu poljoprivrede radi provjere nadzora azila, a odgovore ćemo objaviti po primitku istih.

Azilu Dumovec obratili smo se s upitom u provjeru rada azila uz potvrdu da je to moguće učiniti na način kako je pozvala sama voditeljica, u bilo koje doba dana, a samim time vjerujemo i nenajavljeno, na način da se provjeri kompletan vanjski i unutrašnji prostor azila, a u svrhu otkrivanja prave istine.

Komentari