OVAKO NAM IZGLEDA ZAGREB: Raste nezaposlenost i broj stanovnika, evo koliko je lani brakova sklopljeno

Foto: Zoe Sarlija/PIXSELL

Komparativna socijalna slika Zagreba 2019. – 2020. pokazuje nastavak rasta broja stanovnika, useljavanje uglavnom mlađeg stanovništva i rast nezaposlenosti, rečeno je u srijedu na predstavljanju dokumenta sa socijalnim indikatorima i pokazateljima kvalitete života u Zagrebu.

Komparativnu sliku Zagreba izradilo je Socijalno vijeće Grada Zagreba i CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Naglasak na izazovima nošenja sa covid krizom i potresima

Ovogodišnja socijalna slika Zagreba stavila je naglasak na izazove nošenja sa socijalnim učinkom covid-19 krize i potresa u Zagrebu, istaknuo je profesor na katedri socijalne politike na Pravnom fakultetu Gojko Bežovan.


“Tematizirali smo što se zapravo Zagrebu dogodilo u proteklih godinu dana u okolnostima potresa i covid krize. Grad je izdvojio dodatna sredstva za tu svrhu, socijalne prilike su stabilne, ali jasno je da nam ostaju brojni socijalni izazovi”, kaže Bežovan.

Ključni trendovi pokazuju da se u Zagrebu konstantno bilježi povećanje broja stanovnika. U 2019. godini broj stanovnika iznosio je 807.254, što je 0,34 posto više nego prethodne godine. Zagreb je imigracijsko područje u koje se doseljava uglavnom mlađe stanovništvo.

U Zagrebu je 2019. godine sklopljeno 3808 brakova, dok je u isto vrijeme zabilježeno 1430 pravomoćno razvedenih brakova.

Također, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je prosječna nezaposlenost na području Zagreba porasla s 15.957 osoba u 2019. na 18.902 osobe u 2020. godini, a nešto više od polovice nezaposlenih su osobe sa završenom srednjom školom.

Također, Grad Zagreb bilježi najnižu stopu rizika od siromaštva u Hrvatskoj od 9,8 posto, iako taj broj nije zanemariv.

“Dvostruki izazov pandemije i potresa kao elementarne nepogode ili pak prirodne katastrofe stavio je pred Zagreb od početka 2020. brojne zadatke u pogledu stanovanja i stambenog zbrinjavanja”, navodi se u analizi.

S jedne strane, blokada gospodarstva vidljiva je u određenim negativnim trendovima na tržištu nekretnina, a s druge strane, problem sanacije potresom pogođenih stambenih zgrada smanjuje kvalitetu života i povećava nesigurnost stanovanja.

Obnašateljica dužnosti gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević rekla je da socijalna slika služi kako bi se na temelju nje i stvarnih potreba građana kreirali programi koji će im pomoći u svakodnevnom životu.

Pavičić Vukičević: Naše društvo ostat će inkluzivno

“Naše društvo je inkluzivno i mora tako ostati, mora uključiti sve, od najstarije populacije do mladih obitelji i osoba s invaliditetom”, istaknula je.

Podsjetila je kako je radi zaštite najranjivijih socijalnih skupina Grad podigao cenzus za ostvarivanje mjesečnih novčanih pomoći s 1500 na 1700 kuna, što je jednoglasno podržala Gradska skupština na svojoj posljednjoj sjednici.

“Već ove godine uskrsnicu, ali ostale programe i mjere, umjesto 6500 korisnika primat će ukupno 12.000 umirovljenika”, poručila je.

Upitana je li ta odluka, kao i ona o podmirenju režijskih troškova građanima koji su nakon potresa smješteni u kontejnere, svojevrsna kupovina glasova uoči lokalnih izbora, Pavičić Vukičević odgovorila je da Gradska uprava neće stati unaprjeđivati socijalni standard građana, makar ih optuživali za sudjelovanje u kampanji.

“Što se tiče plaćanja struje za osobe u kontejnerima, obratili smo se Vladi i tražili da se građani Zagreba tretiraju jednako kao građani na Banovini. To se nije dogodilo, pa smo iz tog razloga odlučili platiti struju”, kazala je.

Komentari