OBNAVLJA LI SE NADBISKUPIJA NAKON POTRESA? ’Provode se istražne radnje, nalaze rješenja…’, drugim riječima – gotovo ništa nije napravljeno

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Nakon potresa od prije nešto više od godinu dana, “pristupilo se hitnoj sanaciji i postavljanju potporne konstrukcije s vanjske strane Nadbiskupskog dvora kako bi se spriječilo odvajanje zidova i urušavanje. Također u unutrašnjosti Dvora postavljeni su potpornji na svim mjestima na kojima je to bilo potrebno. Iz Nadbiskupskog dvora su na sigurno prenesene stvari, namještaj, umjetnička djela te je očišćen prostor od ostataka otpale žbuke i porušenih zidova. Napravljena je kompletna analiza oštećenja na kompletnom kompleksu Nadbiskupskog dvora i Nadbiskupskog duhovnog stola te se pristupilo izradi plana sanacije i ojačanja konstrukcije kao i konzervatorsko-restauratorskim radovima”, na ovaj način odgovorili su nam iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije kada smo ih upitali što su napravili u godini dana nakon potresa.

Priznaju pak kako ne znaju koliki su ukupni troškovi obnove, kao ni kako će ista teći. Nije im poznato ni kolike su konačne štete niti koja bi rješenja bila najbolja. Na svemu tome, kažu, rade.

Godinu dana od potresa

Katedrala je kako znamo, u prosincu je ostala bez prepoznatljivih tornjeva, a njena unutrašnjost ispunjena je skelama. Petrinjski potres dodatno ju je oštetio pa je sada i zatvorena za javnost.


“U katedrali su još uvijek u tijeku radovi na hitnim sanacijskim radovima kako bi se potpornjima osigurao svod u dijelu iznad kora, odnosno spoja zvonika s lađom katedrale od daljnjih oštećenja. S vanjske strane, kod apside postavljena je skela koja će omogućiti detaljne preglede šteta na tom najteže oštećenom dijelu katedrale i kako bi se moglo pristupiti skidanju vitraja i njihovoj obnovi. S obzirom na to da je katedrala sa svojom dužinom 77 metara, širinom 46 metara i visinom od 108 metara velik i zahtjevan prostor, još uvijek se odvijaju istražni radovi kako bi se utvrdila sva oštećenja”, dodaju iz Nadbiskupije.

Nakon istražnih radova u planu je i sama sanacija, a kako će to provesti, odlučit će stručni timovi za sanaciju i ojačanje konstrukcije te konzervatorsko-restauratorske radove kompleksa Nadbiskupskog dvora u organizaciji Odbora za obnovu kompleksa Dvora. Oni naime već neko vrijeme održavaju radne sastanke kako bi sve organizirali.

Sanacija šteta

U tijeku je tako rad na iznalaženju zajedničkih rješenja koja će rezultirati potresno sigurnim, korisničko funkcionalnim te povijesno očuvanim objektom, no kada očekuju samu obnovu, govore, teško im je precizirati.

“Plan je da to bude što skorije i u okviru koji propisuju pravila natječaja nadležnog Ministarstva za obnovu sakralnih i povijesno-kulturnih građevina”, ističu.

Oni dakako razmišljaju i o obnovi tornjeva katedrale. Nakon postavljanja zlatnih križeva u svibnju prošle godine, rečeno je kako isti neće biti konačno rješenje, a to su ponovili i sada.

“Sadašnji križevi na vrhovima zvonika nisu konačno rješenje. Kakvo će ono biti to će odlučiti stručna tijela nakon što se naprave sve potrebne istražne radnje i planovi obnove”, zaključuju.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

“Otežana situacija”

U konačnici, sam nadbiskup Josip Bozanić zbog potresa u ožujku i oštećenja koji je isti prouzročio, morao se iseliti iz svoje sobe. Upitali smo stoga Nadbiskupiju gdje se on trenutno nalazi, no diplomatski su nam, bez previše detalja, rekli kako boravi u jednoj od kurija na Kaptolu. Podsjetimo, nedugo nakon potresa govorilo se o tome da će nadbiskup biti preseljen u kuriju na Kaptolu 22. Kurija je to iz vremena baroka, a kako stoji na stranici Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, riječ je o zdanju s “nadsvođenim podrumom ispod istočnog dijela kuće, stubištem i arkadno otvorenim hodnikom te četvorosobnim kanoničkim stanom na katu s kuhinjom i sanitarnim prostorima”.

U konačnici, potres je, kako govore u Nadbiskupiji, brojne ljude ostavio bez doma, a mnogim je župama normalan pastoralni rad onemogućen zbog oštećenja župnih crkava i crkvenih objekata. “Od 205 župa u potresima je veću ili manju štetu pretrpjelo 148 župnih crkava, a ukupno 233 crkvena objekta”, govore pa ističu kako je i pandemija koronavirusa, zajedno s potresom, dodatno otežala situaciju pa je “kod ljudi primjetan sve veći strah, neizvjesnost i gubitak smisla”.

Naposljetku, Nadbiskupija je, kako bi bar što prije sanirala štetu od potresa, otvorila zasebne račune za pomoć stradalima u potresima, za obnovu katedrale i obnovu crkava i crkvenih objekata.

“Konačne procjene troškova obnove katedrale i Kompleksa Nadbiskupskog dvora tek trebaju biti izrađene nakon što se naprave projekti obnove”, zaključuju.

Komentari