BUĐENJE ISPOD LUSTERA KOJI SE NJIŠE: Psiholog i mentalni trener objasnio što se događa u ljudskoj glavi tijekom potresa

Foto: Screenshot/Zagreb.info

Tri jaka potresa magnitude 5,2 4,7 i 4,1 jutros su pogodila središnji dio Hrvatske i brojnim građanima prizvala neugodna sjećanja na razoran potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i uništio velik dio centra Zagreba te potjerao ljude iz njihovih domova.

Srećom, ljudskih žrtava nema, ali oštećenih zgrada u Petrinji je mnogo. Cijeli dan pristižu fotografije materijalne štete, napuklih zidova, srušenih dimnjaka, crijepova i cigli.

‘Prvi potres kod mnogih je izazvao anksioznost, napade panike, strah od boravka u vlastitim domovima’

Ljudi su, preplašeni ponovno izašli na ulice. Mnogi su se već drugi puta ove godine suočili s velikom neizvjesnosti, kao da ih do sada nije bilo dovoljno. Jer, spašavanje žive glave u situacijama kada se tlo opasno ljulja, dodatno otežava epidemija koronavirusa.


“Prvi potres je kod velikog broja ljudi izazvao kratkotrajne poteškoće poput anksioznosti, neki su imali napadaje panike, konstantu brigu, razmišljanje o najgorem mogućem scenariju, bojali su se izaći iz svojih domova, spavati u svojim stanovima i kućama. Govorimo o velikoj nervozi, strahu i nelagodi koja je u to vrijeme bila prisutna kao posljedica potresa plus Covida. Kod drugih su te anksiozne teškoće bile nešto manje prisutne, a kod jako malog broja ljudi tih posljedica nije bilo. Drugim riječima, svi smo na neki način nakon tog potresa osjetili dozu anksioznosti. To je posljedica akutnog stresa. Dio tih ljudi, pričamo o mjesecima, duže je patio od anksioznih poteškoća”, govori psiholog i mentalni trener Igor Čerenšek te objašnjava s čime se ljudi suočavaju kada se po drugi puta bude u krevetu koji se ljulja, ispod lustera koji se njiše.

“S vremenom su te posljedice malo po malo nestajale, no trag pamćenja, iskustva iz ožujka je ostalo. Ovaj potres koji se dogodio je vrlo brzo izazvao sličnu reakciju jer je trag pamćenja još vrlo živo u našem mozgu. Prvotne reakcije ljudi vrlo su slične onima koje su bile prilikom prvog potresa. Ne vjerujem da su istog intenziteta ili da će jednako dugo trajati, no moramo očekivati porast poteškoća anksioznog tipa kod značajnog dijela naše populacije koji je osjetio podrhtavanje prvi put, a i onih koji već imaju to iskustvo”, kaže.

Čerenšek objašnjava, ljudi se s činjenicom da žive u vrijeme epidemije koornavirusa, potresima, poplavama i sličnim nepogodama po kojima ćemo pamtiti ovu godinu nose na najbolji mogući način što ne znači da se nose uspješno. Uvijek na individualnom nivou postoje razlike.

“Jedan dio ljudi zbog kumulativnog utjecaja stresa ove godine ima većih poteškoća, ne samo anksioznosti, već depresivnih simptoma. Te stvari moramo očekivati, statistike pokazuju da je narušenost našeg mentalnog zdravlja značajna. Posljedice su neizbježne, imat ćemo značajan porast mentalnih problema. Negativan utjecaj na mentalno zdravlje je neizbježan. Ono što nama trenutno treba je strategija kako pomoći ljudima koji će definitivno imati tih poteškoća, pričam o vrsti reforme zdravstvenog sustava koji za to nije pripremljen, kao što nije bio za Covid”.

Čerenšek upozorava, možemo očekivati rast cijelog spektra anksioznih poremećaja, napada panike, to neće nestati preko noći jer ljudi imaju tendenciju održavanja simptoma dosta dugo. Ako pričamo o depresiji, tu možemo očekivati neke stvari, kaže nam, no prije svega naglašava utjecaj Covida na globalnu ekonomsku sliku što je mnoge ozbiljno egzistencijalno oštetilo.

“Ljudi se ne izliječe od tih stvari preko noći, a rijetko se izliječe samostalno. Mi vidimo da je problem već sada. Pitam se što je sa zdravstvenim sustavom i pomoći ljudima koji nemaju novaca za platiti psihološku pomoć. To je problem s kojim ćemo se suočavati, a onda možemo razgovarati o puno većim problemima: izostanak ljudi s radnih mjesta zbog izloženosti, stresu, ekonomske gubitke, porast depresije…Jedno vuče drugo, a nemamo sustav koji bi zbrinuo ljude”.

Za kraj, rekao je kako si ljudi mogu pomoći.

“Lansirali smo portal Moje zdravlje gdje ljudi mogu pronaći tehnike, alate meditacije, disanja. S druge strane, ljudi trenutno previše iščekuju kraj, umjesto da razmišljaju kako trenutno poboljšati svoje zdravlje. Postoji puno stvari, sitnica koje mogu napraviti u svakodnevici, a ljudi to odgađaju iščekivanjem kraja kada će se stvari popravljati. Što god da čovjek radi za dobrobit sebe i drugih u ovom trenutku je dobro. Predložio bih pomaganje drugima, jer to pomaže i nama samima”.

Komentari