Animalex o azilu Dumovec: ‘Ostvarili smo mnoge izvrsne suradnje sa zagrebačkim skloništem i njegovom upravom’

foto:pexels

Kad primijetimo zlostavljanje ili zanemarivanje životinja, većina građana će nas dobronamjerno uputiti na Animalex, udrugu studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu za pravnu zaštitu životinja. Udruga je kroz svojih nekoliko godina rada pokazala izniman sluh za zaštitu prava životinja, stekla povjerenje građana, a iza sebe imaju neosporan rezultat.

Njihov rad pratimo svakodnevno, a redovito obavještavaju javnost o postupanjima udruge, pravnim postupcima koje su pokrenuli, koji su u tijeku, te njihov ishode.

Kako je i udruga zaprimila vapaje građana a zbog reportaže o zanemarivanju i zlostavljanju životinja koju je objavio Jutarnji, obratili su se javnosti i priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

“Kao udruzi koja se bavi pravnom zaštitom životinja jučer i danas su nam se obratili mnogi koji su pročitali članak objavljen o zagrebačkom skloništu Dumovec. U gotovo četiri godine postojanja naše udruge ostvarili smo mnoge izvrsne suradnje sa zagrebačkim skloništem i njegovom upravom koje su bile na dobrobit mnogih životinja. Da smo pri svojim posjetima primjetili išta od onoga što je opisano u članku bez zadrške bismo se obratili nadležnom tijelu, jer smo u borbi za poštovanje i provedbu zakona koji se odnose na dobrobit životinja bezkompromisni. Stoga, u atmosferi apsolutnog linča koji je uslijedio nakon objave članka smatramo da treba zadržati objektivnost te pustiti tijelu koje je ovlašteno provesti nadzor nad skloništem da to učini. Nadamo se da će nadzor biti učinjen u skladu sa zakonom, pravilima struke te da će biti neovisan.


Kao udruga koja se već gotovo četiri godine bavi pravnom zaštitom životinja upoznati smo s radom gotovo svih skloništa u Hrvatskoj, a mnoga od njih smo i osobno posjetili. U Hrvatskoj trenutačno djeluje 34 skloništa za napuštene životinje od čega njih 10 posluje na neprofitnoj osnovi, što znači da su im osnivači neprofitne organizacije odnosno udruge ili su osnovana od strane gradova i općina. Ostalih 24 su profitna.

Ističemo da unatoč dobrom zakonskom okviru te dobrim podzakonskim propisima koja se odnose na rad skloništa za životinje mnoga od njih još uvijek posluju na razini šinteraja, odnosno dobrobit životinja u njima je ugrožena. S obzirom na to da smo dobro upoznati s njihovim radom, ovdje ćemo nabrojati samo neke od propusta koji se događaju u skloništima (primarno koncesijskim – profitnim); netransparentnost, niska protočnost skloništa (neudomljavanje pasa), loše učinjene steriliazcije, neliječenje životinja čak i kada boluju od lako lječivih bolesti npr. upale uha, eutanazije zdravih životinja, neprovođenje socijalizacije životinja, nedovoljan broj zaposlenih, nerazdvajanje nezdružljivih životinja, necjepljenje pasa protiv zaraznih bolesti što dovodi do masovnog pomora štenaca, skloništa u koja unatoč obveznom radnom vremenu za posjetitelje ne možete ući i još mnoge druge nepravilnosti. Sve što smo naveli dovodi do niske razine skrbi za životinje unatoč tome što skloništa svoje usluge naplaćuju po tržišnoj cijeni gradovima i općinama.

Pitate se kako je to moguće?

Ukratko: zbog nedostatka neovisnog nadzora od strane veterinarske inspekcije koja je jedina ovlaštena činiti inspekcijske nadzore u skloništima moguće je da se događaju stvari koje smo gore opisali. U posljednjih nekoliko godina, posebno nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje podnijete su mnogobrojne predstavke veterinarskoj inspekciji te je nakon učinjenog nadzora u gotovo svim slučajevima utvrđeno da skloništa posluju u skladu sa svim propisima. Čak i kada je inspekcija utvrdila da u skloništu As-Eko umire svaki peti pas (smrtnost 21,37%), njegovo poslovanje je i dalje prema mišljenju inspekcije bilo zadovoljavajuće, a dobrobit životinja nije bila ugrožena.

Stoga smatramo da je potrebno adresirati problem, a on nije u skloništima koja rade onako kako im se dozvoljava, nego u nedostatku stručnog i prvenstveno neovisnog nadzora.

Razlog postojanja skloništa za napuštene životinje leži prvenstveno na neodgovornosti građana, koji, ne bojeći se sankcija napuštaju svoje životinje. Razlog postojanja skloništa je i to što građani, ne bojeći se sankcija, ne mikročipiraju svoje pse, iako je to zakonska obveza već 16 godina. Razlog postojanja skloništa je ne provedba obvezne kontrole mikročipiranja pasa od strane gradova i općina, iako je to prvenstveno njima u interesu (manje neoznačenih pasa, manje pasa u skloništu).

Unatoč često nezadovoljavajućem radu veterinarske inspekcije mi ćemo i dalje kroz sve prijave koje pišemo ustrajati u boljoj provedbi Zakona o zaštiti životinja i podzakonskih akata koji iz njega proizlaze#, poručuju iz Udruge Animalex.

Komentari