Prava zavrzlama: Liječnici pojasnili tko bi po njima trebao biti prioritet kod cijepljenja protiv korone

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, izjavio je u utorak kako će se protiv koronavirusa prvi cijepiti zdravstveni djelatnici koji rade s covid pacijentima. Poslije njih na redu bi trebli biti djelatnici i štićenici domova za starije.

Nakon njih bi trebali prioritet biti kronični bolesnici, tvrdi Capak.

Prof. prim. dr. sc Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split, na pitanje jesu li veći prioritet za cijepljenje najrizičniji građani od djelatnika domova odgovorio je:

“Pa ti bolesnici i jesu prioritetni. Dobar dio njih bit će obuhvaćen cijepljenjem štićenika u staračkim domovima. Kad ne možete odjednom dobiti količine cjepiva potrebne za sve, neki redoslijed mora se napraviti, a ovaj je očito usmjeren na to da se zaštiti zdravstveni sustav i najosjetljivija populacija u domovima umirovljenika, odmah uz njih su i ostali kronični bolesnici.”


Vodeći virusni imunolog prof. Stipan Jonjić odgovorio je na pitanje je li dobro postavljen redoslijed prioriteta.

“U ovakvim situacijama ne možete napraviti idealno rješenje koje bi bilo i provedivo. Čini mi se da je selekcija prioritetnih grupa dobra, ali odmah iza ove prve grupe trebali bi doći ostali koji se mogu svrstati u rizične skupine. Taj probir nije jednostavno napraviti te će uvelike ovisiti o obiteljskim liječnicima, koji su najbliži pacijentima i mogu procijeniti koji od njih spadaju u rizične skupine. Osim toga, još nije potpuno proučeno koje su od kroničnih bolesti uistinu u skupini rizičnih kad govorimo o COVID-19. Vjerujem da je riječ o rasponu od samo nekoliko tjedana ili malo više, kad dobijemo drugu tranšu cjepiva, i tada ovo što navodite svakako treba uzeti u obzir.

‘Znamo da oboljeli često razvijaju tzv. autoantitijela’

Ovih dana dosta je upita trebaju li se cijepiti ljudi s alergijama i autoimunim bolestima. Ja bih rekao da se i oni svakako trebaju cijepiti, a u slučaju mogućih nuspojava, liječnici koji će ih cijepiti zasigurno će moći intervenirati kako bi ublažili nuspojave i spriječili ozbiljnije reakcije. Danas znamo da kod bolesti COVID-19 oboljeli često razvijaju tzv. autoantitijela, koja očito imaju značaj u patogenezi same bolesti, što se po nekim znanstvenim istraživanjima posebno odnosi na najteže bolesnike. Uz to, danas već govorimo o kasnom COVID-19, odnosno manifestacijama bolesti tjednima i mjesecima nakon što smo je preboljeli. Riječ je o bolesti koja je, očito, puno više od onoga što se danas misli i trebat će dosta vremena prije nego što potpuno shvatimo patogenezu i patologiju ove bolesti”, rekao je Jonjić za Večernji.

Tvrdi i kako smatra neodgovornim to da će neki među zdravstvenim osobljem odbiti cjepivo.

“Smatram neodgovornim da je čak i među zdravstvenim osobljem velik postotak onih koji odbijaju cjepivo, svjesni da time ugrožavaju ne samo sebe nego i svoje pacijente te kapacitet zdravstvenog sustava da se nosi s ovakvim epidemijama. Rizik od bolesti COVID-19 višestruko je veći od relativno malog rizika kad govorimo o cjepivu”, zaključio je.

Komentari