DA JE OBNOVA U RUKAMA KLISOVIĆA: ’Treba nam cjelovita obnova, utvrdit ću katalog cijena i radova na obnovi jer danas cijene lete u nebo’

Foto: SDP

Povodom godine dana od potresa u Zagrebu, SDP-ov kandidat za gradonačelnika, Joško Klisović održao je konferenciju za medije na kojoj se s predsjednikom stranke osvrnuo na Zakon o obnovi.

Klisović ističe kako je Zakon o obnovi trebao biti “prva pomoć koja je trebala biti pružena ljudima da obnove svoje kuće, no, jedino vidljivo od tog Zakona su improvizacije poput šperploča na pročeljima zgrada”.

Dodao je kako se on zalaže za obnavljanje svih zgrada, i onih s crvenom, žutom i zelenom naljepnicom. Svoju ideju temelji na činjenici da svaki sljedeći potres može sve te zgrade ponovno uzdrmati i dovesti do katastrofe. “Oko 30 posto stambenog fonda u centru Zagreba je stariji od sto godina, što znači da trebamo cjelovitu, temeljitu obnovu Zagreba. Za to se moraju osigurati sredstva, a danas je na međunarodnom financijskom tržištu povoljna situacija za podizanje sredstava za obnovu Zagreba, uz mogućnost izdavanja dugoročnih obveznica”, tvrdi Klisović.

“Kao gradonačelnik među prvim potezima će mi biti utvrđivanje kataloga cijena i radova na obnovi jer danas cijene lete u nebo, građani ne znaju koliko nešto košta, a moraju angažirati građevinske tvrtke na radovima. Važno je i građanima koji žive u kulturnim dobrima povećati sufinanciranje države i grada jer se time čuva identitet grada, ali i srušiti objekte koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju građanima koji se kreću javnim površinama”, navodi pa dodaje kako će tražiti cjeloviti plan obnove s hodogramom postupanja kako bi ljudi znali kada se što obnavlja, a treba uvesti i posebnu kreditnu liniju za one koji obnavljaju kuće od potresa”. “Država treba preuzeti kamate na te kredite”, zaključuje.


Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik stranke, Peđa Grbin. Govorio je općenito o obnovi nakon potresa, onoj na zagrebačkom, ali i petrinjskom području pa zaključio da ako ministarstvo i Fond nastave otezati i izmišljati izlike zbog ne donošenja odluka o obnovi, “pitanje je hoće li obnova od potresa ikada završiti i hoće li se ljudi čije su kuće i zgrade oštećene ikada moći vratiti svojim domovima”. “Građani plaćaju obnovu i ministra i ravnatelja Fonda i vrijeme je da te plaće pretvore u rezultate”, govori potom.

Grbin je kritizirao i Zakon o obnovi, ustvrdivši da konstrukcijska obnova, kako je predviđena zakonom, neće biti dostatna jer ljudi nemaju novaca za financiranje nekonstrukcijskih elemenata. Oni koji budu morali sufinancirati 20 posto konstrukcijske obnove, kada budu morali dizati kredit, neće biti u mogućnosti sufinancirati drugih dijelova zgrade koji su jednako bitni zaživot u domovima. “Zbog toga smatramo da je vrijeme razmotriti Zakon o obnovi i procijeniti može li on u ovom obliku ostvariti ono zbog čega smo ga donijeli. Kada tome dodamo činjenicu da se njime samo vraćamo na status quo i da nema unaprjeđenja, poput energetske obnove fasade ili drugih elemenata koji bi mogli otići korak dalje od rekonstrukcije i postati prava revitalizacija središta Zagreba, onda je jasno da moramo Zakon detaljno razmotriti i vidjeti može li on opstati u ovom obliku”, smatra Grbin.

Predlaže i da se usvoje izmjene Zakona o legalizaciji kako bi se ljudima koji su propustili rok omogućilo da u dodatnom roku od dva ili tri mjeseca podnesu zahtjev i time i njihove nekretnine budu podobne za obnovu.

Komentari