POLICIJA VAM MOŽE UĆI U KUĆU! Ali za to trebate ispuniti nekoliko ‘uvjeta’

Ilustracija: Dalibor Urukalovic/24sata

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut otkrio je kako su u planu kazne za građane, koji se tijekom blagdana odluče obiteljski okupljati u većem broju od dopuštenog. Kazna za taj prijestup iznosila bi 5000 kuna, a na pitanje tko će sve to kontrolirati, Damir Trut je odgovorio: “sugrađani, susjedi i policija”.

Pitanje koje se svima odmah nametnulo glasi: “Namjerava li ova Vlada da policija i susjedi po domovima građana pregledavaju koja se obitelj previše druži?”

Ovo pitanje nameće se jer ne možemo zamisliti kako bi to policija ili susjedi mogli utvrđivati koliko članova obitelji sjedi za nekim blagdanskim stolom ako ne tako da uđu u nečiji dom i prebroje ljude za stolom. Nakon uspješnog prebrojavanja po dojavi susjeda, policijski službenici bi trebali nekome od ljudi za stolom napisati kaznu u iznosu od 5000 kuna.

O ovoj situaciji koja je vrlo nejasna općoj javnosti razgovarali smo s ustavnom stručnjakinjom i predstojnicom katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, profesoricom Sanjom Barić.


Predstavu o tome kako bi ovakvo kažnjavanje trebalo biti provedeno u djelo nema ni profesorica Barić, ali ipak nam otkriva u kojim situacijama policija može ući u vaš dom. Prema njenom mišljenju ovo nije jedna od tih situacija.

“Policija vam naravno po prijavi susjeda može doći kao što je na primjer običaj u slučajevima remećenja javnog reda i mira. Ne mogu vam provaliti vrata, ali mogu vam pozvoniti. Dakle, kada su susjedi bučni, pozove se policija koja dođe zamoliti ih da se umire. Mislim da remećenje javnog reda i mira nije uvjet za ulazak unutra. Za ulazak bez privole su potrebni dokazi, svjedoci i sudski nalog, a mogu ući unutra i kada se treba spriječiti neko kazneno djelo. Pritom treba naglasiti da u pitanju mora biti vrlo opravdan razlog da bi se to učinilo bez sudskog naloga. A sada, da vam netko dođe i kaže pustite me unutra da vidimo koliko vas je, mislim da je to jedna strašna stvar. Za mene je to suprotno Ustavnom pravu, kaznenom pravu i osnovnoj ideji pravnog poretka. Toliko vam je u vašem pitanju odgovor da je teško išta za nadodati. Sve je rečeno. Ne vidim način kako bi se to moglo provesti”, govori nam profesorica Barić nadodavši kako je rasprava o mjerama Stožera sada nadišla raspravu o pravu. Prema njenom mišljenju stožer je kontaminirao svoj kredibilitet nizom političkih odluka, a to je posebno žalosti jer smatra da je iznimno važno za društvo da svi građani poštuju epidemiološke mjere i da kao odgovorni članovi društva što prije izađemo iz ove zdravstvene krize. “Put prema tome je poštivanje mjera i cijepljenje, a Stožer svojim djelovanjem građane demotivira iako je kampanja za cjepivo izrazito dobra”.

“Po meni sadržaj mjera nije problematičan koliko je problematičan način na koji se uvode i komuniciraju i problem je naravno izostanak nadzornih mehanizama. Općenito način na koji se upravlja ovom krizom djeluje potpuno arbitrarno bez poštivanja osnovnih premisa vladavine prava”, govori nam i objašnjava koje su to odluke koje bi potencijalno mogle biti materijal za raspravu na Ustavnom sudu.

“Ulasci u domove svakako su nešto što je za očitovanje Ustavnog suda. Postavlja se i pitanje neravnopravnosti građana. Nelogično je da građani koji su platili smještaj mogu putovati preko županijskih granica, a oni koji nisu i koji bi htjeli otići primjerice u svoju nekretninu ne mogu. Pred Ustavnim sudom bi se moglo povući i pitanje financijskih kazni. Upitno je može li se to činiti tako kako su najavili. Financijska kazna bi zaista trebala biti uređena zakonom. Upućujem sve da se po pitanju toga obrate Ustavnom sudu“, govori nam profesorica.

“Smatram da sve ovo više nije pravno pitanje, već pitanje povjerenja. Ukoliko Stožer moli ljude da se ne okupljaju za blagdane u svojim domovima, ljudi će poslušati jedino ukoliko vjeruju Stožeru i garancija uspjeha tih mjera je da se velika većina povinuje tome jer znaju da je to za njih dobro. Kada imate propis koji se odnosi na cijelo stanovništvo, a ne možete kontrolirati sve, onda je jedini način da velika većina na temelju povjerenja slijedi upute i poštuje to sama od sebe jer vam vjeruje. A njima se nažalost više ne vjeruje jer su mnoge odluke očito donesene iz političkih razloga. U svim bitnim situacijama su napravljene iznimke koje su očigledno političke. Od Vukovara, do Torcide, crkvi, zatvaranja dućana nedjeljom što je i Ustavni sud pobio. Kod upravljanja ovakvom krizom potrebno je steći povjerenje onih kojima se upravlja i pokazati zavidnu razinu transparentnosti i jasnoću. Smatrali su očito kako je konferencija za medije jednom ili dva puta dnevno gdje se navodi samo broj oboljelih i druge manje bitne stvari jedina stvar za stjecanje povjerenja. Međutim to nije tako. Naša Vlada i Stožer detaljne izvještaje sa sažetkom ne podnose nikome, pa ni Saboru. Nemamo ni plan o tome koje mjere idu na koji broj zaraženih, a nedostaje i konzistentnosti u onome što se govori. Sada kada su izgubili povjerenje govore o kaznama i prijetnjama se obraćaju građanima iako policija ne može nadzirati četiri milijuna ljudi na taj način. Pored toga, svojim ponašanjem doprinijeli su teorijama zavjera. Uzaludno je da komentiramo crijep, a problem je u temelju i zidovima”, govori nam profesorica Barić.

Vlada je izgubila povjerenja građana jer je odluke donosila tako što je u njih uvrstila kalkulacije o vlastitim političkim dobicima pritom zanemarivši koliko brzo epidemija može izaći izvan kontrole.

“Sada kada padaju brojke govori se o uspjehu mjera. Legitimno je onda postaviti pitanje, zašto ranije nismo uveli takve mjere, pa možda onda ne bismo ni došli do brojki oboljelih i umrlih do kojih smo sada došli. Logički se onda izvodi da su s mjerama zakasnili. A brojni su bili glasovi, koji su upozoravali na to. Na legitimno pitanje o opuštenijim mjerama u crkvama za Badnjak i Božić iz Stožera kažu da ‘na to pitanje nije moguće odgovoriti.’ Njihova neiskrenost je postala toliko evidentna. Premijerov odgovor na pitanje o crkvama i kafićima meni je osobno kao građanki ove države duboko uvredljiv. Smatram se dobronamjernom i educiranom građankom i načelno nemam ništa protiv ove vlasti, ali strašno je koliko su neke izjavi i potezi uvredljivi za ljudsku inteligenciju. Zanimljivo je kako je u zadnjih par dana Damir Trut delegiran za amortizaciju svih napada na Vladu i da pred javnosti izgovori svaku najveću uvredu zdravom razumu, pravnom poretku i vladavini prava. Na sebe preuzima sve kako bi se fokus maknuo s ministara koji još moraju ostati u vladi bez obzira na sve”, smatra Barić koja smatra kako Vlada odluke donosi imajući u vidu put prema novoj pobjedi na izborima.

“Stalno se misli da je svaka kritika politički obojana, Stožer je morao prijeći svaku razumnu granicu da bi ljudi počeli kritizirati. Naše društvo je u potpunosti preuzeto od strane politike podjela. Ne samo na razini institucionalne politike već i u društvu općenito, a istu je retoriku preuzeo i premijer kada je objašnjavao zašto se u crkve može, a u kafiće ne. Smatrala sam ga za čovjeka koji dobro balansira između razlika u našem društvu s poštovanjem prema svima.  Ipak, pokazalo se da nisu bitne ni crkve, ni kafići, već je poanta dobiti izbore, a za to je najbolje polarizirati ljude i to trenutno radi i premijer i Stožer. Odluke se donose ovisno o tome u kojoj mjeri vode do njihovog političkog cilja, a tužno je da je to važnije od zdravlja nacije”. Znam da je na premijeru i Vladi golem teret, ali trebalo bi bolje. Osigurati povjerenje i razumijevanje važan je komunikacijski i politički cilj u ovom razdoblju”, zaključuje profesorica Barić izrazivši nadu da ćemo kao društvo biti slobodniji progovarati o stvarima koje ne valjaju.

Unatoč kritici, profesorica Barić Vladi želi uspjeh i nada se će da komunicirati s građanima kao što to čini u kampanji za cjepivo koje bi uskoro trebalo stići u Hrvatsku. To je dobar primjer transparentnog ponašanja i dobre komunikacije s građanima. Cijepljenje kritično važan element u ovom ratu protiv virusa koji nas je sve paralizirao”, rekla je profesorica Barić, prenosi Dnevno.

Komentari